Le Cinéma, Miroir des Époques : Voyage à Travers l’Histoire du cinema au Sénégal
Pulaar
So en mbii Charlston Heston e Yul Brunner ( les 10 Commandements )
en mbii
Clark Gable ( autant en emporte le vent )
Gary Cooper ,
Anthony King , Anthony Perking ,
Kirk Douglas ( le dernier train de Gun – Hill )
Sidney Poitier ( Le Messager ) Jack Palance ( Banco à Bangkok ) Ousmane Sembène ( Borom Saret )
Abdoulaye Faye Fatick ( un coeur gros comme ça )
Eddie Constantine
~ walla Lemi Cochen ~ ( Ça va ëtre ta fête )
Sophia Loren , Brigitte Bardot ,
Gina Lolobrigida , Mangala ( Filles Indes ) Albela …
innuɗen ko seeɗa e nder ujunnaaji yimɓe sinama
( cinéma )
” Aktooraaji ” ( Acteurs ) waawnooɓe filmuuji no feewi , haa , ellee maa mbiyaa , araani caggal maɓɓe ɓurɓe ɓe waawde sinamaa.
Sinamaa ko ñemtingol won e yimɓe , ɓooyɓe e ɓe jooni , ko ƴettude ko haala e Tinndol , walla e Daarol , walla e deftere watta ɗum ayaawooji dillooji , ɗum wiyee film walla video.
Fannuuji na keewi.
Heen fannu fof jogii ko yimɓe yiɗɓe ɗum , dillooɓe heen.
Sehde kaaƴe annomina heen ko welaa fof ko fannu , wallifaade ko fannu , feewnude nate ko fannu , mahde mahateeje kaawniiɗe ko fannu.
Ko ɗum fannuuji luggi , kaawnotooɗi sanne so ɗigginɓe ɗi ngolli ɗi. Sinema ko fannu , fannu kaawniiɗo mo weeɓaani ɗigginde , haa , ko sinamaa nanngiraa fannu jeeɗiɗaɓo
( 7 ème Art ) e nder fannuuji , to ɓaŋŋe kaawnagol.
Adii feewnude ” sinamaa ” , to France , ko neɗɗo e miñum , Louis e ̈Auguste ɓe ɓaasoore mumen ( yettoode mumen ) woni Lumière. Ko ɓe << ingénieurs >> en , wadde , mbiyen , ko ” *Luwi ” lumière e ” Ogist ” Lumière peewni sinamaa, e hitaande 1895.
<< yetteede >> ɓe Lumière na haawii , ɓayri , na anndaa ,
” sinamaa ” , ko lumière keewɗo semmbe
” marsinta ” ɗum.
Na woodnoo to Angleterre Suka jibinaaɗo tan wiyaa John Hunter,
o mawni ,
o wontoyi Baañoowo Mawɗo , daddoowo ñiibi to Kenya.
Tee noon ,
<< hunter >> firata e e nge le ko baañoowo.
Hono ɗiin kaawisaaji , ” neɗɗo nootaade innde mum , na haanirta nii , na keewi e aduna.
Innireede moƴƴo na moƴƴi.
Immoraade e hitaande 1955 haa tottan maa 1985 , sinamaa na yeeɓee no feewi e nder aduna hee fof. Tawi , Duunde Afrik heedaani heen sara. Tawi ko sinamaa na woni e naange e hoore mum. Na tawetenoo , haa ko ɓooyaani << salle cinéma >> gooto walla keewɗi
e kala Wuro Afrik Manngo.
Wonnoo to Kaolack ko sinamaa A.B.C e Ciné – Saloum , woni to Fatick Sinamaa Lux mo Michel Miguel , e Rio mo Antoine Khoury ; tawee to Njaareen ( Diourbel ) Baol – Film
e Cinéma Athie ;
tawee to Nioro du Sahel Nigerien, to Sikasso Kénédougou Original , to Konakry yeru Canal Olympia , Vox , Rialto ; to Kindia Manquepas , tawee to Dakar: Medina ,
El Maalick ,
El Mansour , Vog , Vox , Ciné Park , A.B.C , Bataclan , Club , Palace , Rialto , Royal , Lux – Touba , Empire , Rex , Rio , Pax , Comacico , Secma , Corona , Star e goɗɗi e goɗɗi.
Sinamaa yeeɓoyaama to Dakar haa
En innaani sinamaaji guurnooɗi no feewi to Thiès , to Tiŋngeej ( Rufisque )
to Tambacounda to Ziguinchor , to Mbour , to Bamako , to Tombouctou , to Gao , to Labé , to Mamou
etc.
Na sooynee haa jooni , na tutti , e won e kuɓeeje
« sinama » ɓalal mumen mangal toowngal danewal ɗo masiŋ oo weddotoo
« ayaawooji » ɗoo , na wiyee « écran ».
Ko ɗuum waɗi , nde tele joloynoo , inniraa ” petit écran ” woni
« écran tokooso >>
Mawɓe na kaɗatnoo Sukaaɓe yaltude jamma sabu hulande ɓe tawoyeede to won e kiirɗeeli walla to ” baaluuji ” e nokkuuji goɗɗi. Kono ko seeɗa e maɓɓe kaɗatnoo yahde sinama.
Ɓe kaɗataano ɓe na nganndunoo na woodi filmuuji ɗi sukaaɓe ɓe keɓaani won e duuɓi kaɗetenoo yeeɓde. Ko e jamanuyeeji ɗi sukaaɓe worɓe e rewɓe ndenndataano
hay ekkolaaji ɗo njanngoyta.
Sinama jeyanoo ndeen ko geɗe diwtikinorɗe moƴƴe , alaa alaano filmuuji kersiniiɗi walla kulɓiniiɗi haa wooroo. Sinema yaltintunoo tan ko
<< fulmuuji >> moƴƴi. Jiknaaɓe e Taaniraaɓe na mballitortomoo ɗum nehrude ɗum e findinirde ɗum Sukaaɓe.
Jaayndeeji keewɗi kaalooji e fannu sinama e ko jolata e sinama na ngoodnoo , yeru: ciné – rêve , vues et images , cahiers du cinéma , nouvelle vues , Positif , 7 ème Obsession
etc.
Sinema na addatnoo
jooɗodaade , e takkondirde , na yeeɓa na yewtida , adda ganndondiral
e goowondiral jawngal ,
e korsondiral hakkunde yimɓe. Yaadude sinama na addantunoo hoddiiɓe woowondirde , ɓeyda cehilaagal , ɓeyda loowdiiji ɗi yimɓe njewtata e mumen , gooto fof feññina heen miijo mum , ɓeyda ganndal e pinal.
Ellee maa mbiyaa ko kañum ɓurnoo waawde jokkondirde yimɓe jokkindirgol nafowol e
<< rezoo sosiyooji >> jolɗi jooni ɗii , ɓayri e rezoo sosiyooji , ko e sawtu tan yimɓe nganndomdirta. Jamanuyeeji ɗi sinamaa wonnoo e naange e hoore mum ɗii ( son apogée ) tawi << ju – ata >> filmuuji ko << Aktooraaji Mawɗi >> Worɓe e Rewɓe , ɗiin jamanuyeeji kawri ko e duuɓi ɗi Yimɓe Taariix mbiyata wonde ko kañji ɓuri deeƴde e welde e aduna.
Ɓe mbii hono majji woodaano ko adii ɗi , ɗaminaaka kadi hono majji caggal majji. Ko Allah noon jey janngo mum e baylitagol jamanuyeeji mum.
Ɗi ngonnoo ko duuɓi ɗi ngannduɗaa:
— remnooɓe heen ndañii
— aynatnooɓe heen mbeltinooma
e nehgol mumen jawdi
— awatnooɓe heen kawrii e liɗɗi na piidi e nder maaje belɗe e kaaɗɗe fof
— fitiramgolle en fof keɓiino heen golle , ngollii ɗe e sifaaji moƴƴi , jaawɗi , beltinnooɗi ɓe ɓe ngollani noo
— ko heewi e Janngunooɓe heen Gannde Diine keɓii faamu e nafirde ɗum Juulɓe
— ko heewi e janngunooɓe heen jaŋde tuubakiri naftoriima jaŋde mumen ,
yoga e mumen ndañii heen palaasuuji.
Ɗanninooɓe heen njaaƴcinooma jaaccagol moƴƴol , njettitinooma galleeji mumen
<< jettagol jettangol >>
— bonirantaagal
e lorondiral e kala sifaaji , e mbaɗ mboniigu , e
<< banndiyaagal >> kaaɗii heen ɗo jaɓi.
[[ Ko ɗum kitaale ɗe Annduɓe Taariix innirta << capan tati lolluɗi ɗii , belɗi ɗii , les trente glorieuses ]] Ko ɗum duuɓi capan tati , tuggude e 1945 , gasirde Guerre Mondiale 39 / 45 , haa tottan maa 1975. Tawi , ko heewi , ko moƴƴunoo , waylaaki tawo , ” fettaani ” tawo , naataani tawo e jamaanu << pusgol e pettugol >> geɗe moƴƴe ,
<< éclatement des valeurs >>
[[ Peewtinee ko juumaa heen koo
/ ko /
Na waawi ngartoyen heen , walla e ko nanndi heen , njokken miijooji men e ko heewi e
” alhaaliiji “, ndaartindoɗen << Taariindi >> men ( notre environnement ) mbinnden heen , e Pulaar , kaalen heen , mbaɗen heen nate , in Shaa Allaah, so ina wuuraa , na sellaa.
Yoo Allaahu newnan en cellal e peewal , ayna en , reena en , newnana en kala moƴƴere ,
O waɗana en jam kala ɗo mbaawɗen wonde ]]
Mar. 26. 11. 2024
amadu kebe ( a.kb )



